042 562 489 mmit@mmit-ir.hr Pon-Pet: 08:00-16:00

Novosti

NIS2 i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti: što trebaju znati male i srednje tvrtke

Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, kojim je Hrvatska u svoje zakonodavstvo prenijela europsku direktivu NIS2, na snazi je od veljače 2024. godine. Mnoge tvrtke i dalje nisu sigurne odnosi li se on na njih i što konkretno moraju napraviti. U ovom članku sažeto objašnjavamo osnovne pojmove i tehničke mjere koje vrijede za gotovo svaku tvrtku, bez obzira na to je li formalno obveznik zakona.

Na koga se zakon odnosi?

Zakon dijeli obveznike na ključne i važne subjekte. U pravilu su obuhvaćene srednje i velike tvrtke (od 50 zaposlenih ili s godišnjim prometom većim od 10 milijuna eura) koje rade u sektorima navedenima u zakonu, primjerice energetika, promet, zdravstvo, vodoopskrba, digitalna infrastruktura, proizvodnja, prehrambena industrija, poštanske i kurirske usluge te gospodarenje otpadom. Neki subjekti obuhvaćeni su bez obzira na veličinu.

Tvrtke koje su obveznici o tome su obaviještene kroz postupak kategorizacije koji provodi nadležno tijelo. Ako niste sigurni, najbolje je provjeriti na službenim stranicama nadležnih tijela ili se savjetovati sa stručnjakom za usklađenost.

Zašto je to važno i manjim tvrtkama?

Čak i kad tvrtka nije obveznik, vrlo je vjerojatno dobavljač nekome tko jest. Obveznici moraju voditi računa o sigurnosti svog lanca opskrbe, pa od partnera sve češće traže dokaz da su osnovne mjere zaštite uvedene. Uz to, mjere koje zakon traži jednostavno su dobra praksa: štite od ransomwarea, krađe podataka i zastoja u poslovanju.

Koje mjere zakon očekuje?

Zakon i pripadajuća uredba propisuju upravljanje kibernetičkim rizicima. U praksi se to svodi na nekoliko područja:

  • Procjena rizika: znati koje sustave i podatke imate, što je kritično za poslovanje i što im prijeti.
  • Upravljanje pristupom: svaki korisnik ima vlastiti račun, administratorska prava imaju samo oni kojima trebaju, a za e-poštu i udaljeni pristup uvedena je višestruka autentifikacija.
  • Zaštita mreže i računala: poslovni vatrozid, centralno upravljana zaštita računala i redovne sigurnosne nadogradnje.
  • Sigurnosne kopije i oporavak: redovne kopije, od kojih je barem jedna odvojena od mreže, i provjereni postupak vraćanja podataka.
  • Bilježenje i otkrivanje događaja: zapisi o prijavama i sumnjivim događajima na ključnim sustavima.
  • Postupanje s incidentima: unaprijed dogovorena procedura i postupanje zaduženih osoba kada se napad dogodi.
  • Edukacija zaposlenika: prepoznavanje phishinga i osnovna pravila sigurnog rada.

Prijava incidenata

Obveznici moraju značajne incidente prijaviti nadležnom tijelu u propisanim rokovima: rano upozorenje u roku od 24 sata, obavijest o incidentu u roku od 72 sata te završno izvješće u roku od mjesec dana. Zato je bitno da postupak bude dogovoren i zapisan prije nego što zatreba, a ne da se smišlja usred napada.

Odgovornost uprave

Novost koju mnogi previde jest da je za provedbu mjera odgovorna uprava tvrtke. Kibernetička sigurnost više nije samo tehničko pitanje koje se prepušta informatičaru, nego dio upravljanja tvrtkom, uz propisane prekršajne odredbe i nadzor.

Odakle krenuti?

Za većinu malih i srednjih tvrtki razuman je ovaj redoslijed:

  1. Napravite popis opreme, sustava i podataka te odredite što je kritično.
  2. Uvedite višestruku provjeru identiteta za e-poštu i udaljeni pristup.
  3. Periodički provjerite sigurnosne kopije i barem jednom ih stvarno vratite na testno računalo.
  4. Provjerite imaju li sva računala aktivnu zaštitu i nadogradnje.
  5. Zapišite kratak postupak za slučaj incidenta i zadužene kontakte.
  6. Održite kratku edukaciju zaposlenika o phishingu.

Pravnu procjenu obveza vaše tvrtke treba napraviti stručnjak za usklađenost. U tehničkom dijelu, od procjene stanja do zaštite mreže, računala i sigurnosnih kopija, možemo pomoći mi. Više o našim uslugama IT sigurnosti ili kontakt za procjenu stanja.